Priliku smo, dakako, iskoristili te smo se sa dva automobila uputili prema našoj destinaciji. 

Cilj nam je bio obići sjevernu stranu područja oko Mrkvišta pa sve do prijevoja i planinarske kuće Alan, koja je dobro poznata planinarskoj zajednici zbog svog važnog položaja na sjecištu brojnih planinarskih staza. 

Što reći? 

Vrijeme iznimno pogodno za šetnju iskoristili smo za obilazak čak 5 vrhova koji kao kakvi biseri stoje u nizu i čekaju svoje putnike namjernike. Svaki od njih priča neku svoju priču. Prvu vrh Javornik (1507m) iznimno je strm, a na vrhu nas je, kao kakav kralj, dočekao poskok, koji se „zasjeo“ uz oznaku vrha i mirno te samouvjereno promatrao što se  oko njega događa. Nismo mu htjeli smetati već smo se samo slikali i krenuli dalje. Potom su uslijedili vrhovi Šegotski Tadijevac (1494m), Mali Golić (1577m), Goljak (1605m) i Veliki Golić (1570m) koji su svi dio hrptenog puta sjevernije od makadamske ceste koja vodi od Mrkvišta do Alana. Riječ je o djelomično šumovitom predjelu, a djelomično  su u pitanju livade s prekrasnim pogledima na Velebit i Jadransko more. Prava divota!

Po dolasku u planinarsku kuću Alan nakon 6 sati hoda zasluženo smo se nagradili s grahom na istarski način sa dodatkom fine kobasice. 

Na kraju našeg druženja dogovorili smo se za nova planinarska uzbuđenja pred nama te krenuli prema Zagrebu u koji smo sretno stigli u večernjim satima.  

Našim studenticama i studentima te profesorima želimo uspješni ljetni ispitni rok te ugodno ljeto, te zakazujemo nova zajednička druženja na jesen. 

Sretno! 

Promocije su održane u dvije grupe – jutarnjoj u 12 sati i popodnevnoj u 16 sati. Obje je vodio rektor Sveučilišta, prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, koji je u svom obraćanju prisutnima istaknuo važnost znanja, ustrajnosti i društvene odgovornosti u izazovnim vremenima. Studentima je poručio kako njihovo akademsko postignuće nije samo osobni uspjeh, već i zalog budućnosti zajednice kojoj pripadaju. Jutarnju grupu promovirali su prof. dr. sc. Luka Brkić, dekan Fakulteta za međunarodno poslovanje i ekonomiju, i izv. prof. dr. sc. Zvonko Merkaš, pročelnik Poslovne škole. Popodnevnu  grupu promovirali su prof. dr. sc. Ivan Grdešić, dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju, te prof. dr. sc. Jasna Mesarić, dekanica Fakulteta zdravstvenih znanosti.

Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici – obitelji, prijatelji i mentori, koji su pljeskom i podrškom uveličali ovaj poseban dan. U svečanom i emotivnom ozračju, kandidati su primili svoje sveučilišne diplome, obilježavajući kraj jednog važnog poglavlja u svom obrazovanju.

Svečana promocija nijie samo završetak jednog poglavlja, one su i početak novog, još izazovnijeg puta. Uz znanje, stečeno iskustvo i vrijednosti koje Sveučilište Libertas njeguje, ovi mladi ljudi sada su spremni kročiti u svijet i oblikovati ga svojim doprinosom.

Čestitamo svim kolegicama i kolegama i želimo im uspjeh, inspiraciju i hrabrost u svakom koraku koji slijedi!

Predstavljanje knjige održat će se u utorak, 13. svibnja, s početkom u 16 sati na Sveučilištu Libertas u Zagrebu, Trg John F. Kennedyja 6b, u dvorani 9a.

O knjizi će govoriti autori i recenzenti, a svi prisutni bit će u prilici saznati više o temama koje obrađuju autori u ovom važnom i aktualnom djelu.

Radujemo se vašem dolasku!

Svim studentima, nastavnicima, zaposlenicima i suradnicima katoličke vjeroispovijesti želimo sretan i blagoslovljen Uskrs, radosne te mirom i nadom ispunjene uskrsne blagdane!

Dom za djecu i mlade – Brezovica

U Domu za djecu Brezovica, prioritet nam je bilo uređenje dvorišta kako bi djeca i korisnici imali ljepše i ugodnije okruženje za igranje i opuštanje. Prikupljena sredstva omogućila su nam da sudjelujemo u obnovi vanjskog prostora, uz nove sadnice i vrtnu opremu. Vrijeme provedeno s djecom i osobljem doma bilo je ispunjeno smijehom, toplinom i radošću. Naše volontiranje u ovom domu bilo je puno više od običnog darivanja vremena; ovo nam je bila prilika za učenje, rast i obogaćivanje novim poznanstvima. Upoznali smo se s izazovima s kojima se djeca, njihove obitelji i odgajatelji svakodnevno suočavaju, ali i s njihovom nevjerojatnom snagom, pozitivnom energijom i otpornošću unatoč životnim nedaćama. Svaki trenutak proveden u domu podsjetio nas je na važnost promicanja inkluzivnog društva u kojem se svako dijete osjeća kao jednako važan i dragocjen član.

Kuća za mlade Selska

U Kući za mlade – Selska, cilj nam je bio podržati inicijativu koju su pokrenuli voditelji i odgajatelji u svrhu promoviranja samostalnosti i financijske pismenosti mladih koji žive u domu. Prikupljena sredstva omogućila su nam kupnju bonova za samostalnost, koji će mladima pomoći u njihovom svakodnevnom snalaženju i razvoju neovisnosti. Pored toga, sudjelovali smo u organizaciji uskršnje radionice, gdje smo zajedno s mladima izrađivali ukrase i svijeće. Ova aktivnost je bila prilika da se dodatno upoznamo, razmijenimo iskustva i podijelimo radost kreativnog rada i zajedništva pred blagdane.

Ovim putem se zahvaljujemo upravi našeg Sveučilišta koja se uvijek rado odazove i podrži nas u našim volonterskim inicijativama. Također, zahvaljujemo svim volonterima Sveučilišta koji su sudjelovali u proteklim akcijama i tako dali svoj nesebični doprinos u stvaranju pozitivnih promjena i jačanju volonterskog duha među studentima.

Na kraju, koristimo priliku, u ime Volonterskog kutka, zaželjeti svima sretan Uskrs i ugodne blagdane!

Dojmovi naših volontera:

Volontiranje s djecom s poteškoćama u Brezovici bilo je jako dirljivo i posebno iskustvo. Sadili smo cvijeće i družili se, a cijeli dan bio je ispunjen emocijama i toplinom. Osjetila sam koliko i najmanja pažnja drugome može značiti, i to me duboko dirnulo.

– Melani Viljevac, studentica fizioterapije Sveučilišta Libertas

Posjet Caritasovoj Kući za mlade pamtit ću po osjećaju povezanosti i iskrene ljudskosti. Kreativna radionica je bila odlična! Mladi koje smo upoznali pokazali su nam koliko snage, hrabrosti i nade nose u sebi te koliko je zajedništvo važno. Osjećala sam se zahvalno što sam mogla biti dio toga, makar na kratko. To je bio podsjetnik koliko je važno davati i koliko često upravo tada i sami dobivamo najviše.

– Lara Mesarov, studentica međunarodnih odnosa Sveučilišta Libertas

Ovo mi je bila druga posjeta kući u Brezovici i osjećaj je, kao i prvi put – predivan. To je nešto što se ne može opisati riječima, to jednostavno moraš doživjeti. Ta radost djece koja s nestrpljenjem jedva čekaju da im netko dođe i uljepša im dan. Posebno me je dirnuo Ivan, korisnik doma. Ima 37 godina, u kolicima je i s otežanom pokretljivošću ruku, ali unatoč svemu to je osoba koja ne skida osmijeh s lica, bez obzira na teškoće s kojima se suočava. Voljela bih da svatko, bar jednom u životu, posjeti dom u Brezovici i vidi koliko je zapravo malo potrebno da usrećiš nekoga, a i sebe.

– Eva Trbara, studentica fizioterapije Sveučilišta Libertas

Bilo mi je jako lijepo volontirati, stekla sam nova iskustva i upoznala divne ljude. Volontiranje mi je donijelo puno pozitivne energije i zadovoljstva, posebno zbog zajedništva i timskog duha koji smo stvorili unutar Volonterskog kutka.

– Stella Šegvić, studentica fizioterapije Sveučilišta Libertas

Tijekom 12 subota, od 11. siječnja do 5. travnja, čak 944 maturantica i maturanata iz svih krajeva Hrvatske sudjelovalo je u pripremama iz hrvatskog jezika, matematike te engleskog ili njemačkog jezika – prema vlastitom izboru i razini znanja. Pripreme su se održavale uživo u Zagrebu i online, kako bi bile dostupne svim prijavljenima, bez obzira na mjesto stanovanja.

Pripreme su osmišljene kako bi maturantima pružile kvalitetnu podršku, sigurnost i jasnoću u pripremi za jedan od najvažnijih ispita u životu – državnu maturu. Kroz strukturirani program i predavanja stručnih predavača, maturanti su dobili konkretne smjernice i znanje za uspješno polaganje državne mature.

Nakon završetka priprema, Libertas ostaje uz maturante – sada kroz organizaciju probnih ispita državne mature. Probni ispiti pružaju realan uvid u razinu spremnosti, bez stresa i bez ocjena – a otvoreni su za sve maturante, neovisno o sudjelovanju u pripremama.

Ovim putem podsjećamo sve maturante da se još uvijek stignu prijaviti za:
– Probni ispit iz matematike – 26. travnja 2025.
– Probni ispit iz engleskog jezika – 10. svibnja 2025.

Napomene:
– Prijave su otvorene za sve maturante na libertas.hr/pripreme/ispit
– Polaznici koji su sudjelovali u ciklusu besplatnih priprema čiji su probni ispiti već uključeni u njihov program trebaju se također prijaviti.

Prijavite se na probni ispit i testirajte svoju spremnost u realnim uvjetima, ali bez stresa i u opuštenoj atmosferi! 
Primit ćete sve informacije glede ispita i postignutih rezultata kako bi se što bolje pripremili za mjesec lipanj kada počinju ispiti državne mature u školskoj godini 2024./2025. u Republici Hrvatskoj!

Jedan od najzanimljivijih trenutaka bila je i izravna rasprava sa zastupnikom Toninom Piculom, tijekom koje su studenti razgovarali o ključnim izazovima Europske unije, ulozi Hrvatske u europskoj politici te budućnosti mladih u EU. Imali su priliku postavljati pitanja, uključiti se u dijalog i prisustvovati plenarnoj sjednici – izravno svjedočeći kako europska demokracija funkcionira u praksi.

Ovakvi stručni posjeti važan su dio nastavnog procesa jer studentima omogućuju izravan susret s radom europskih institucija i konkretnim izazovima međunarodnog okruženja, te povezuju teorijska znanja s praksom. Takva iskustva produbljuju znanja stečena kroz kurikulum i doprinose razvoju stručnih i komunikacijskih vještina. Sveučilište kontinuirano potiče sudjelovanje u ovakvim inicijativama koje obogaćuju akademski razvoj i profesionalni rast studenata.

Projekt PLAR-U-PAGs (Peer Learning Activities and Resources to underpin the Principles and Guidelines for Social Dimension) imao je ključnu ulogu u razvoju strategija za implementaciju načela socijalne dimenzije u visokom obrazovanju. Tijekom godina razvio je alate i smjernice koji pomažu sveučilištima i donositeljima politika u boljoj primjeni mjera za povećanje dostupnosti obrazovanja studentima iz ranjivih skupina.

Među partnerima projekta su Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Europska studentska unija (ESU), SIHO, Institut za razvoj obrazovanja Zagreb (IRO) te flamansko Ministarstvo obrazovanja i osposobljavanja kao nositelj projekta.

Konferencija je istaknula potrebu za jačom i učinkovitijom provedbom inkluzivnih politika, uz dugoročnu financijsku podršku. U okviru panela i radionica raspravljalo se o budućnosti visokog obrazovanja, važnosti socijalne dimenzije i nužnosti pružanja psihološke podrške studentima, s primjerima dobrih praksi u pružanju podrške studentima poput flamanske platforme Moodspace.

Nekoliko studentskih predstavnika iz cijele Europe imalo je priliku održati govor na temu socijalne dimenzije ili mentalnog zdravlja u visokom obrazovanju. Među njima, kao studentski govornik iz Hrvatske bio je i Karlo Škorić, student Sveučilišta Libertas i predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta Libertas. U svom govoru podijelio je osobnu priču o mentalnom zdravlju te istaknuo koliko mu je visoko obrazovanje pomoglo u pronalasku životne svrhe i samopouzdanja. Opisao je svoj put od rada u restoranu u rodnom Lovranu do aktivnog uključivanja u studentski život u Zagrebu, gdje danas predvodi studentsku zajednicu. Njegovo izlaganje pokazalo je koliko visoko obrazovanje može pomoći u izgradnji samopouzdanja, otkrivanju vlastitih potencijala i pronalasku životne svrhe.

Sudjelovanje Karla Škorića na ovom događaju ne samo da predstavlja osobni uspjeh, već i potvrđuje vrijednosti koje Sveučilište njeguje – otvorenost, angažiranost i podršku studentima u ostvarivanju njihovih potencijala. Vjerujemo da će njegova priča nadahnuti i druge studente na aktivno uključivanje u projekte i inicijative društvenog značaja.

Završni dio konferencije bio je posvećen idućim koracima u provedbi socijalne dimenzije obrazovanja. Konferencija je zaključena snažnom porukom: inkluzivno visoko obrazovanje nije opcija, već nužnost. Sada je vrijeme da donesene preporuke prijeđu u konkretne mjere kako bi svi studenti, bez obzira na okolnosti, imali jednake šanse za uspjeh.

“Doomscrolling” se događa kada skrolaš kroz negativne vijesti ili sadržaj na društvenim mrežama bez stvarne svrhe i gubiš vrijeme na informacije koje ti samo stvaraju stres i anksioznost. Taj besprijekorni tok negativnosti može te brzo iscrpiti.

U nastavku ćemo istražiti njegov utjecaj za naše mentalno zdravlje i produktivnost, kako ga možemo prepoznati te kako možemo koristiti društvene mreže na zdraviji način, tako da one zaista postanu alat za naš osobni i profesionalni rast, a ne izvor stresa.

Utjecaj “doomscrollinga” na mentalno zdravlje

Iako naizgled bezopasan, “doomscrolling” može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da prekomjerna izloženost negativnim informacijama može povećati anksioznost, depresiju i smanjiti sposobnost koncentracije i produktivnosti. Nisu to samo osjećaji – postoje stvarni psihološki učinci.

Na početku, “doomscrolling” se može činiti kao mala navika – brz pogled na najnovije vijesti, što se događa u svijetu… Iako vijesti koje čitamo ne mogu promijeniti našu situaciju, osjećamo potrebu da ih vidimo. Tako, skrolamo dalje, tražeći odgovore na pitanja koja nas muče, iako znamo da nas te vijesti samo iscrpljuju i povećavaju stres.

Kao student, često si pod stresom zbog rokova, ispita i akademskih obveza. “Doomscrolling” može dodatno povećati tjeskobu, iscrpljenost i nesigurnost. To „besciljno skrolanje“ kroz vijesti stvara osjećaj preplavljenosti i smanjuje našu koncentraciju, dok nas ostavlja emocionalno iscrpljenima. Umjesto da se osjećamo povezaniji i informiraniji, često završavamo s osjećajem frustracije, izgubljenosti i zbrke. A nakon cijelog dana provedenog na društvenim mrežama, shvatimo da nismo bili produktivni – ni za fakultet ni za posao, ni za sebe. To je nešto s čim se mnogi suočavaju, no to nije nešto što moramo prihvatiti kao neizbježno.

Ako ti skrolanje izaziva tjeskobu, iscrpljenost ili osjećaj praznine, to je znak da nešto trebaš promijeniti. Evo nekoliko pokazatelja da si zapao u petlju “doomscrollinga”:

• Osjećaš se iscrpljeno i “prazno” nakon vremena provedenog online.
  
• Satima skroliraš kroz sadržaj koji te uzrujava.
  
• Ne možeš prestati skrolati, iako znaš da ti to ne koristi.
  
• Tvoje produktivnosti opada jer ne možeš koncentrirati na zadatke zbog stalne provjere telefona.

Možda najbolji način za prekidom ove navike je osvjestiti je, priznati da je imamo i željeti promjenu. Ispod slijede neki od najboljih savjeta koje smo pronašli, kako bi počeli svjesno mijenjati ovu naviku i poboljšali svoje mentalno zdravlje.

• Postavi vremenska ograničenja: Postavi vremenska ograničenja – na primjer, 30 minuta dnevno za Instagramu. Ako koristiš aplikacije poput Screen Time, iznenadit ćeš se koliko možeš smanjiti vrijeme na mrežama.
• Svjesno provjeravaj telefon: Pokušaj postati svjestan koliko često uzimaš mobitel u ruke tijekom dana, čak i kad to nije nužno. Ako primijetiš da to postaje automatizam, pokušaj postaviti pravilo da mobitel provjeravaš samo nakon što završiš važan zadatak. Na primjer, možeš postaviti alarm koji ti kaže “pauza za telefon” svakih sat vremena, kako bi smanjio impulsivno provjeravanje. Na taj način, usmjerenost na zadatke postaje prirodnija.
• Isključi notifikacije: Kako bi smanjio distrakcije, isključi obavijesti za društvene mreže i druge aplikacije koje te stalno ometaju. Na primjer, namjesti da notifikacije dobivaš samo za poruke ili pozive koji su stvarno hitni. Tako možeš lakše ostati koncentriran na zadatke i izbjegavati impulzivno skrolanje
• Početak dana bez ekrana: Za početak dana, izbjegavaj mobilni telefon prvih 30 minuta nakon buđenja. Umjesto da odmah gledaš notifikacije, koristi to vrijeme za meditaciju, vježbe disanja ili planiranje dana. Na primjer, možeš prakticirati kratku 5-minutnu meditaciju ili jednostavno zapisivati tri stvari za koje si zahvalan. Isključi sve notifikacije za društvene mreže kako bi izbjegao distrakcije ujutro i usmjerenost na dan koji slijedi.
• Odredi vrijeme bez telefona:
  Planiraj u svom danu konkretno vrijeme kada nećeš koristiti društvene mreže. Na primjer, odluči da telefon ostaviš po strani dok jedeš, studiraš ili se opuštaš s prijateljima. Jednostavno ga stavi u ladicu, isključi ili stišaj zvuk i stavi u drugu sobu. Ako ti je teško, možeš koristiti aplikacije koje blokiraju društvene mreže za određeni period. Također, možeš povremeno organizirati “digitalni detox” – dan ili vikend bez ekrana, što ti pomaže da obnoviš energiju i fokusiraš se na važne ciljeve.
• Prakticiranje mindfulnessa: Mindfulness ti pomaže bolje razumjeti svoje misli i emocije. Na primjer, kad osjetiš da si napet ili pod stresom, stani na trenutak i svjesno promatraj te misli. Ne osuđuj ih, nego samo priznaj njihovu prisutnost. Možeš, primjerice, prakticirati duboko disanje ili bilježenje svojih misli u dnevnik. To ti pomaže da prepoznaš kada si pod stresom i usmjeriš pažnju na smirenje ili pozitivne misli, kao što je usmjeravanje na nešto produktivno što možeš učiniti.
• Zamijeni negativne vijesti s korisnim i motivirajućim sadržajem. Ako želiš poboljšati kvalitetu sadržaja koji konzumiraš, zamijeni negativne vijesti s korisnim i motivirajućim profilima koji te inspiriraju ili educiraju o temama koje voliš, ostale eliminiraj
• Zatraži pomoć: I naposljetku, ako si isprobao sve, a još uvijek se osjećaš zarobljen u ciklusu “doomscrollinga”, nemoj se ustručavati zatražiti pomoć. Razgovaraj s terapeutom ili razgovaraj s prijateljem kojem vjeruješ i zamoli ga da te podrži održavati naviku u tvom digitalnom detoksu.
  
  

Kako društvene mreže mogu podržati tvoje mentalno zdravlje i produktivnost?

Društvene mreže mogu biti i korisne za tvoje mentalno zdravlje i produktivnost, pod uvjetom da ih koristiš na način koji ti pomaže, a ne ometa. Evo nekoliko konkretnih smjernica:

• Poveži se s mentorima i profesionalcima: LinkedIn i Instagram mogu biti ključne platforme za umrežavanje s ljudima koji te mogu inspirirati ili podržati u karijeri. Pokušaj se pridružiti grupama i pratiti stručnjake iz industrije koja te zanima – tako možeš ostati u toku s najnovijim trendovima i idejama.

• Pronađi inspiraciju i organiziraj se: Instagram i Pinterest nisu samo za zabavu – mogu biti izvrsni za pronalaženje ideja za projekte, organiziranje svojih ciljeva ili čak za učenje novih vještina. Napravi privatne albume s inspiracijama za projekte koje trebaš realizirati.
  

• Organiziraj studijske grupe i zajednice: Facebook grupe i slične zajednice mogu postati tvoje digitalno okupljalište za razmjenu studijskih materijala, savjeta i ideja. Umjesto da skrolate besciljno, pridruži se grupama gdje možeš aktivno sudjelovati i dijeliti resurse koji ti pomažu u učenju.
  

• Iskoristi društvene mreže za postavljanje ciljeva: Pokušaj koristiti društvene mreže za postavljanje ciljeva i praćenje napretka. Na primjer, LinkedIn nije samo za profesionalce, već i za studente koji žele pratiti najnovije trendove u industriji i povezivati se s mentorima. Na Instagramu, umjesto da se uspoređuješ s drugima, možeš pratiti edukativne profile koji ti pomažu u učenju novih vještina.

Zaključak: Pronađi ravnotežu

Društvene mreže mogu biti koristan alat za osobni rast, no samo ako ih koristimo s pažnjom i granicama. Ključ je u postavljanju granica i svjesnom korištenju tih platformi. Pokušaj ovaj tjedan odrediti vrijeme bez društvenih mreža i osjeti razliku – veća produktivnost i smanjenje stresa možda su ti na dohvat ruke.

Izvori:
1. Salamon M. (2024).“Doomscrolling dangers”. [online]. Harvard Health Publishing. Dostupno na: https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/doomscrolling-dangers (27.02.2025.)

2. Thou S. (2024). “Doomscrolling linked to existential anxiety, distrust, suspicion and despair, study finds. [online]. The Guardian. Dostupno na: https://www.theguardian.com/technology/article/2024/jul/19/doomscrolling-linked-to-existential-anxiety-distrust-suspicion-and-despair-study-finds (08.03.2025.)

3. Starkman E. (2024): What’s Doomscrolling and Can It Harm Me? [online]. Web MD. Dostupno na:  https://www.webmd.com/balance/what-is-doomscrolling (08.03.2025.)

Dan 1.: Studenti međunarodnog Sveučilišta Libertas krenuli 19. veljače 2025. prema glavnom gradu Francuske. Po slijetanju u zračnu luku Charles de Gaulle, uputili su se na prvu destinaciju koja je bila Latinska četvrt. Latinska četvrt je dobila ime u srednjem vijeku kada su studenti sa Sorbonne, koji su ovdje živjeli i išli na sveučilište, koristili latinski jezik koji je tada bio jezik učenjaka. Danas je Latinska četvrt turištička atrakcija, s mnoštvom restorana i kafića. Poslije ručka, nastavili su obilazak Pariza, posjećujući Panteon, a zatim i francusko Sveučilište Sorbonnu. Uživali su u miru Luksemburških vrtova,a prilikom prolaska Bulevarom Saint Germain, imali su priliku vidjeti crkvu Saint Germain, jednu od najstarijih u Parizu. Na otoku Île de la Cité, divili su se obnovljenoj katedrali Notre Dame. Pri završetku večeri, razgledali su Gradsku vijećnicu i četvrt Beaubourg, gdje su završili večer posjetom Muzeju suvremene umjetnosti Pompidou.

Dan 2.: Četvrtak, 20. veljače, studenti su posjetili Hrvatsko veleposlanstvo, gdje ih je dočekala i ugodno ugostila dr. sc. Senka Burić, zamjenica šefa Misije, privremena otpravnica poslova. Dr. sc. Senka Burić educirala ih je kako je predstavljati Hrvatsku u Francuskoj, koji je broj Hrvatskih državljana u Francuskoj te koliko je važno znanje francuskog jezika u diplomaciji. Nakon veleposlanstva uživali su u vođenom obilasku dvije međunarodne organizacije: OECD i UNESCO. Nakon razgledavanja OECD-a i UNESCO-a, zaputili su se Trocadéro, s kojega se pruža nezaboravan pogled na Eiffelov toranj. Večer su proveli uživajući u slobodnom vremenu, razgledavajući Muzej Orsay i posjetom Eiffelovog tornja, zapanjeni pogledom sa najviše građevine u Parizu.

Dan 3.: U petak, 21. veljače, krenuli su prema Slavoluku pobjede, istraživajući mnoge ostale znamenitosti kao Champs-Élysées, most Alexandre III i Les Invalides. Također su posjetili povijesnu četrvrt Montmartreu, poznatu po umjetničkom naslijeđu. Vrhunac dana definitivno je mnogim studentima bio posjet muzeju Louvreu, gdje su se divili remek-djelima svjetske umjetnosti. U subotu, 22. veljače, nakon doručka, uputili se prema Zagrebu.